GEOISTRAŽIVANJE

Poduzeće za istraživanje, projektiranje i izgradnju d.o.o. Zagreb

NAJČEŠĆA PITANJA I ODGOVORI

 

 

Želim iskopati ili naručiti kopanje ili bušenje zdenca (bunara) - što da radim?

 

 

Mnogi misle, da je to vrlo jednostavno. U praksi to je drugačije. Izraditi kvalitetan zdenac (bunar) je nešto između visoke nauke i najsloženijeg zanata. Pored toga radi se o vrlo rizičnom i opasnom poslu. U svakom slučaju nužno je zatražiti stručnu pomoć, i to već od samog lociranja zdenca (bunara), izbora tehnologije bušenja, vrste ugradbenog materijala (posebice filtera), konstrukcije zdenca (bunara) itd. Jedno od njih je i Geoistraživanje d.o.o. poduzeće za istraživanje, projektiranje i izgradnju s bogatim referencama i čiji stručnjaci vam mogu dati optimalno rješenje.

Ima terena gdje se s velikom sigurnošću može pretpostaviti izdašnost zdenca (bunara) odgovarajuće konstrukcije i bez vodoistražnih radova. Međutim, kako bi se eliminirao rizik rezultata istraživanja, potrebno je angažiranje stručnjaka, počevši od prospekcije terena i uvida u geološku građu terena temeljem geoloških i hidrogeoloških karata, odnosno rezultata prethodnih istraživanja. Ako se ocijeni, povoljno stanje tj. postojanje podzemne vode i njene potrebne količine na ekonomski opravdanim dubinama; školski gledano, slijede geofizička istraživanja, istražna bušenja i testiranja, te se na kraju temeljem dobivenih relevantnih podataka projektira se i izrađuje zdenac prema sugestijama iz slijedećeg teksta.

 

 

Kako ugovoriti s Izvoditeljem, da mi izgradi kvalitetan zdenac (bunar)?

 

 

Ugovarajte isključivo s registriranom tvrtkom za predmetne radove i koja ima ujedno kvalitetne reference.

Nikada ne ugovarajte "po metru" dužnom bušenja, već prema specifikaciji - Troškovniku radova uključujući i vrste i količinu ugradbenog materijala.

Nastojte, da Izvoditelj radova primjeni tehnologiju bušenja, bez korištenja bentonitne isplake, jer će u protivnom doći do smanjenja izdašnosti zdenca (bunara),(ova vrsta isplake čepi porne prostore stijena nosilaca vode). Umjesto bentonitne isplake bušiti polimernom isplakom (polimeri se u relativno kratkom roku prirodno razgrađuju, a samim tim "čepljenja" su minimalna ). Kada god je moguće za ispiranje koristiti "čistu" vodu.

Promjer zacjevljenja zdenca (bunara), odnosno filterske konstrukcije treba biti u prosjeku 8 cm veći od promjera crpke.

Postotak šupljikavosti filtera ("open area") kao i njegova dužina i promjer, moraju biti odabrani prema max. dozvoljenim kritičnim brzinama ulaska podzemne vode a koja smije biti max. do 3 cm/s. U protivnom zdenac (bunar) će "pjeskariti", voda će biti mutna i ujedno najčešće neće se moći dobiti potrebna količina vode.

Prstenasti prostor između stjenke i filterske konstrukcije treba zapuniti kvarcnim šljunkom odgovarajuće granulacije a gornji dio tamponirati glinom.

Potrebno je izvršiti čišćenje i osvajanje zdenca (bunara) odgovarajućom tehnologijom bušenja. Ukoliko se ona ne izvede po pravilima struke, zdenac (bunar) će imati povećane otpore, a što sve može rezultirati u njegovom " pjeskarenju", mutnoči vode i njegovoj manjoj izdašnosti.

Potrebno je izvršiti pokusno crpljenje zdenca (testiranje), primarno za određivanje njegove izdašnosti i režima eksploatacije.

Uzorkovanje vode iz zdenca (bunara) u završnoj fazi pokusnog crpljenja, od strane ovlaštenog djelatnika Zavoda za javno zdravstvo.

Izvoditelj radova vam je dužan, nakon izrade zdenca (bunara) dati izvještaj o izvršenim radovima, s posebnim naglaskom na proračun optimalne izdašnosti zdenca, temeljem izračunatih hidrogeoloških parametara iz podataka pokusnog crpljenja.

 

 

Da li duplo veći promjer bušenja i zacjevljenja znači duplo više vode?

 

 

Mnogi misle, da duplo veći promjer rezultira i duplo većom količinom vode. To nije tako. Duplo veći promjer rezultirat će s max. 10% veće izdašnosti, ukoliko se radi o kvalitetnim, tj. dovoljno propusnim slojevima. Iz toga proizlazi, da ukoliko imamo propusne slojeve, kao npr. pijeske i šljunke, nije potrebno izrađivati zdence relativno velikih promjera.

Izuzetak su vrlo slabo propusni slojevi gdje prevladavaju gline gdje je potrebno izraditi zdenac (bunar) velikog promjera radi njegove rezervoarske sposobnosti. No međutim, takav nam zdenac u pravilu zbog njegove male izdašnosti neće biti koristan za potrebe navodnjavanja.

 

 

Zašto moj zdenac (bunar) nema dovoljno vode i zašto se moja crpka često isključuje?

 

 

Polazeći od pretpostavke, da je zdenac (bunar) kvalitetno izrađen, jedini razlog može biti, da vodonosni sloj nije dovoljno kvalitetan (nema dovoljne debljine, pjeskovito-šljunčanih ili drugih propusnih slojeva).

Iz tih razloga izdašnost je mala a što ujedno i rezultira veliku, odnosno kritičnu razinu podzemne vode u zdencu (bunaru) kod koje se crpka isključuje.

 

 

Zašto iz mog zdenca (bunara) ide mutna voda s pijeskom?

 

 

Najčešći razlog je da je zdenac (bunar) loše izrađen. Međutim isto tako može biti, da se crpi većom količinom od tkz. optimalne s obzirom na karakteristike vodonosnog sloja i konstrukciju zdenca (bunara). Samo stručnjak može odgovoriti na to pitanje temeljem relevantnih prikupljenih podataka.

 

 

Dali se može izvršiti čišćenje ili revitalizacija starog zdenca (bunara) da se poveća njegova izdašnost?

 

 

Ukoliko se radi još uvijek o relativno zdravoj filterskoj konstrukciji (profesionalno vrši se snimanjem podvodnom kamerom) moguće je izvršiti revitalizaciju zdenca (bunara). Ona se može izvršiti relativno jednostavnijim metodama; najčešće tkz. mehaničkim koje uključuju četkanje filterskih dijelova zdenca posebnim četkama i crpljenjem najčešće metodom korištenja kompresora ("aerliftiranjem"). U posljednje vrijeme u složenijim slučajevima gdje su prisutne snažne inkrustacije (kamenci) na otvorima filtera i u samoj pribušotinskoj zoni koriste se i kemijske metode za učinkovitu revitalizaciju. Kemikalije koje se koriste trebaju biti dovoljno djelotvorne, a istovremeno netoksične i nekorozivne i da se u prirodnom okruženju brzo rastvaraju.

 

 

Da li mogu vjerovati radiestezistima (rašljarima)?

 

 

Možda zvuči paradoksalno - iskustva poduzeća Geoistraživanje d.o.o. govore, da u ponekim slučajevima na terenima KRŠA, gdje su podzemne vode vezane na predisponirane tokove uvjetovane okršenim (karstificiranim) vapnencima, rašljari mogu biti korisniji od relativno skupih geofizičkih istraživanja.

Ako se radi o traženju podzemne vode na relativno većim dubinama, bolje je kloniti se rašljara.

Ipak kod slabije propusnih materijala i na relativno malim dubinama za utvrđivanje toka podzemnih voda rašljari mogu biti korisniji i od suvremenih geofizičkih metoda. Najme, osjetljivost rašljara na zračenja uvjetovana kretanjem podzemnih voda, mogu biti dovoljan dokaz tokova podzemnih voda, u odnosu na geofizičke metode istraživanja, čija osjetljivost u tom slučaju nažalost može biti u granicama statističke pogreške.

 

 

Kako da izaberem tvrtku koja izrađuje zdence (bunare)?

 

 

Nikada nemojte donositi odluku samo o cijeni. Nemojte tražiti izvoditelja samo preko interneta.

Internet sve podnosi. Danas se na internetu mnogi predstavljaju bombastičnim nazivima tvrtki, a da nikada nisu izveli profesionalni zdenac (bunar).

Nužno je zatražiti referentnu listu Izvoditelja radova, uključujući i zadovoljstvo korisnika.

Provjerite kakvu garanciju vam daje Izvoditelj, kojim stručnim kadrom raspolaže, i da li izabrana tvrtka uredno podmiruje sve zakonom predviđene porezne i druge obveze.

 

 

Što da radim; razlika "po metru"izrade zdenca (bunara) između tvrtki je čak veća od 30 puta?

 

 

Kao prvo nikada nemojte ugovarati temeljem najniže cijene "po metru bušenja".

Moguća su dva ekstremna i za vas loša scenarija:

prvi : dobit ćete što dublju "rupu" za što manje novaca a ne dobar zdenac (bunar) jer će izvoditelj gledati da uštedi na ugradbenom materijalu i radovima koji slijede nakon bušenja

drugi: izvoditelj radova ne može postići projektiranu dubinu (problem loše opreme - pojava kamena). Bunardžija će vas uvjeriti da je dubina dovoljna a vi ćete se složiti jer će vaš zdenac (bunar) biti jeftiniji (prividno).

Najčešće nisku cijenu mogu vam ponuditi tkz. "seljačke bunarđije", oni često za filtersku konstrukciju ugrađuju "fleksericom" perforirane PVC kanalizacijske cijevi. Za sprječavanje "pjeskarenja" oblažu ih mrežicom za komarce ili najlon čarapama.

U pravilu PVC kanalizacijske cijevi se ne bi smjele ugrađivati dublje od 15 m. Zbog njihove male debljine stjenki takovi zdenci (bunari) često kolapsiraju. Isto tako, zbog nekvalitetnih materijala mrežice one brzo istrunu, pa zbog toga dolazi do "pjeskarenja" zdenca (bunara).

Potrebno je također dobiti na uvid predviđenu tehnologiju bušenja, te dali je u cijenu bušenja uključeno i njegovo čišćenje (osvajanje), testiranje, uzorkovanje vode za kemijske analize i završno izvješće.

 

 

Dok su bili majstori zdenac (bunar) je imao vodu. Nekoliko mjeseci kasnije nakon što smo zdenac (bunar) pustili u pogon vode gotovo i nema iako nije suša. Tko je kriv, što da radimo?

 

 

Razloga može biti mnogo:

 

"Drži vodu dok majstori ne odu" - najčešće nekvalitetno izvedeni radovi.

Nije nabušen kvalitetan vodonosni sloj, radilo se samo o procjednim ili površinskim vodama. U strahu da neće moći naplatiti svoj rad "majstor" vas je uvjerio da ima vode a zapravo je nema.

zbog lošeg materijala filterske konstrukcije, zdenac (bunar) je kolapsirao,

zdenac (bunar) nije dovoljno osvojen.

Došlo je do oštećenja pornog prostora filtera i pribušotinske zone, kao posljedica čepljenja organiskim talozima - biomasom kao što su Fe bakterije. U praksi to nije rijedak slučaj na nekim područjima u Hrvatskoj, a posebice u istočnoj Slavoniji.

U praksi nerijetko se događa da neočišćeni dijelovi vodonosnog sloja, najčešće predstavljenim glinenim frakcijama postaju jezgro budućih inkrustacijskih procesa što može značajno smanjiti izdašnost zdenca.

 

 

Da li vodu iz mog zdenca (bunara) mogu izravno koristiti za piće (kao sirovu bez obrade)

 

 

Samo ako se radi o arteškim zdencima (bunarima) postoji velika vjerojatnost da će voda i s obzirom na mikro-biološke pokazatelje odgovarati odredbama pravilnika o ispravnosti korištenja vode za piće.

Međutim, i kod takvih zdenaca (bunara) nužno je izvršiti potrebna laboratorijska ispitivanja i to ne samo s obzirom na mikrobiološke pokazatelje već i na fizikalno-kemijske i to od strane ovlaštenog zavoda Javnog zdravstva.

 

 

Da li su potrebne i kakve dozvole za izradu zdenca (bunara)?

 

 

Samo za individualnu vodoopskrbu domaćinstava, gdje se radi o vrlo malim količinama vode i ako se kaptira prvi vodonosni koji zaliježe pliće od 10 m dozvole nisu potrebne.

Za sve ostale slučajeve, u pravilu, sukladno ZAKONU O VODAMA prije početka bušenja nužno je ostvariti VODOPRAVNE UVJETE kod Hrvatskih Voda, a temeljem programa (projekta) vodoistražnih radova uključujući i konstrukciju zdenca (bunara). Ukoliko se ova procedura ne poštuje, predviđene kazne odredbama zakona su rigorozne.

Najbolje je kontaktirati "Hrvatske vode" za mišljenje.

 

Izvodimo

 

Izrada zdenaca, testiranja, revitalizacije, ugradnje pumpi, izrade Programa i Projekata; profesionalno i po povoljnim cijenama.

Stručni savjet

 

Trebate zdenac (bunar), ali ne znate kako početi?

Mi vam možemo pomoći savjetom ili samom izradom (bušenjem) zdenca.

Telefon: 01/37 05 783, Mobitel: 098/28 06 56, E-mail: geoistrazivanje@zg.t-com.hr